Znanstvena istraživanja
ŠTA NAM PORUČUJU SNOVI
Još od starog Egipta ljudi pokušavaju odgonetnuti misteriju sanjanja i pokušavaju snove povezati sa događajima koje preživljavaju.
Ugledni američki profesor dr. Milton Kramer proveo je zanimljivo istraživanje o snovima koje najčešće sanjaju Amerikanci, a onda je uz pomoć psihologa pokušao da protumači poruke tih snova. Na kraju, odabrao je deset najtipičniji snova i evo kako ih je komentirao…
* Padanje ( 71 odsto) najčešće signalizira – nesigurnost!
* Vidjeti voljenu osobu u opasnosti ili mrtvu (59 odsto) predskazuje – mogući gubitak!
* Biti juren ili napadnut (56 odsto). Ovaj san najčešće sanjaju ljudi koji su u budnom stanju veoma agresivni!
* Postići nešto veliko (52 odsto), najavljuje ispunjenje neke skrivene želje!
* Letjeti ili lebdjeti (45 odsto), poručuje nam da ćemo premostiti prepreku koja nam se ispriječila u životu!
* Paralizirani ili nesposobni da kriknete ili pozovete pomoć (42 odsto), odaje vašu neodlučnost!
* Pripremanje ili polaganje u školi (31 odsto), signalizira vam da možete postići ono čemu težite!
* Izgubiti voz ili avion (28 odsto) – propuštena prilika!
* Iznenada razgolićeni u javnosti (15 odsto), odaje vaš strah da ćete biti razotkriveni u nekom naumu.
NAJAVE BOLESTI: Nekako istovremeno, dok je profesor Kramer istraživao šta najčešće sanjaju Amerikanci i kakve poruke šalju njihovi snovi, u drugom dijelu svijeta, u Moskvi, psihijatar dr. Vasilij Kasatkin, došao je do zaključka da često ponavljanje istog sna upozorava na opasnost. Kasatkin se uvjerio da snovi mogu najavljivati i predstojeću bolest.
Sanjate li čir na želucu, prijeti vam bolest bubrega ili jetre!
Osjećaj proganjanja ili ljubomore, znak je moguće duševne bolesti!
Česti padovi sa stijene u provaliju, najavljuju eventualne poteškoće s arterijama!
Kako to tumači dr. Kasatkin?
Živci prenose u mozak najranije simptone bolesti, a ovi se zatim podsvjesno pojavljuju u snovima. Tako rano dijagnosticiranje bolesti još je nepotvrđeno, ali se dr. Kasatkin nada da će ga usavršiti i znanstveno potvrditi.
Zamisao ruskog psihologa nije posve nova. Hipokrat je još 300. g.pr.e. tvrdio da snovi mogu – predskazati bolest. Išao je i dalje od toga, smatrajući da postoje i simbola koji potvrdjuju – zdravlje. Najčešće, to su sunčani dan, svjetlucanje zvijezda, bijela odjeća… Savremeni znanstvenici uvjeravaju nas da bi takvi “svijetli” snovi čak mogli i pospješiti – ozdravljenje!
Prije izvjesnog vremena pojavila se još i tvrdnja da donekle možemo i upravljati snovima. Najlakše ćemo na njihov sadržaj uticati brižnim izborom – večere. Pretjerana količina vode, prije polaska na spavanje, najčešće omogućava – seksi snove! S druge strane, pretjerano uzimanje neke hrane, previše začinjene i zakiseljene, povlaći za sobom – ružne snove!
SNOVI PO NARUDŽBI: U praksi to izgleda ovako: povucite se na mirno mjesto i razmišljajte samo o željenom snu. Zatim to izgovorite naglas nekoliko puta u toku dana i neposredno prije počinka. Pored postelje pripremite blok i olovku. Vodićete, naime, dnevnik svojih snova. Tako ćete se prisiliti da ih pamtite, a to je prvi korak prema cilju. Kad se probudite, ostanite mirni još neko vrijeme i prisjetite se sna. Odmah ga zapišite, jer ćete ga u protivnom – zaboraviti!
Poslije nekoliko mjeseci, prelistajte dnevnik snova, pa ćete opaziti da se ponavljaju neki motivi. Imaju li veze s onim što ste željeli sanjati ili možda s brigama koje vas trenutno muče? Šta znače ti snovi? Evo, kako nekolicinu najčešćih simbola, koji nam se javljaju u snu, objašnjava dr. Patricia Gerfild:
Bolest – grižnja savjesti;
Div, gorostas – roditelji;
Jahanje – spolni snošaj, strast;
Kovčeg – želja za zaboravom;
Kraljica – vaša majka;
Letenje – bijeg od dosade;
Ljestve – seks;
Nesreća – osjećaj krivnje;
Oluja – briga ili strast;
Padanje – nesigurnost;
Planina – suoćavanje s teškoćama;
Sudac – autoritet, otac;
Vatra – strast ili požuda;
Zubi koji ispadaju – strah od starenja;
Zvona – budjenje savjesti.
I BEBE SANJAJU: Znanost, naravno, nije otkrila odgovore na sva pitanja vezana za snove. Ali otkrila je mnoge tajne. Može li se, recimo, otkriti trenutak u kojem čovjek sanja? Može. To je još 1952. godine otkrio E. Aserinski. Dokazao je da ljudi sanjaju dok im lagano – podrhtavaju očni kapci!
Sanjaju li novorođenčad? Da, i više od odraslih.
Da li postoje ljudi koji nikada ne sanjaju? Ne. Svi sanjamo. I to svake noći.
Može li često namjerno prekidanje sna imati kakvih posljedica? Može, i to vrlo ozbiljnih. U početku se čovjek samo osjeća loše. No, poslije to može prijeći u jedan oblik paranoje. Snovi su nam doista potrebni, premda pravi razlog tome još nije otkriven. Neki psiholozi čak pretpostavljaju da začetke nekih duševnih bolesti valja tražiti u poremećenoj funkciji sna.
Sanjamo li u boji? Da. Probudimo li čovjeka usred sna, preprićaće nam ga u živim bojama. Jutarnje prisjećanje je, medjutim, najčešće crno-bijelo!
Sanjaju li i slijepci? Da, njihovi su snovi prepuni zvukova, mirisa i osjeta.
Koliko traju snovi? Svake noći prolazimo četiri razdoblja sna. Prvi traje desetak minuta, a posljednji najčešće – sat i po. Pogrešno je što tvrde neki znanstvenici da snovi traju tek – nekoliko sekundi!
Sve tajne snova nisu, međutim, odgonetnute. Mnogi psiholozi su skloni uvjerenju da su snovi neiscrpni bunar u kojem nikada neće nestati – tajni
