Loše navike koje nas čine Hronično nesretnima

Osjećaj sreće u našim je rukama – rezultat je navika i pogleda na život !!!

Sreća se pojavljuje u toliko različitih oblika da ju je teško definirati. S druge strane, lako je uvidjeti da je neko nesretan ili da se sami osjećamo tako, kaže Travis Bradberry, nagrađivani koautor bestselera Emotional Intelligence 2.0. Dodaje kako životne okolnosti imaju malo veze s osjećajem sreće jer je velik dio njega pod našom kontrolom s obzirom na to da je rezultat naših navika i pogleda na život. Kao potkrepu navodi istraživanje psihologa sa Sveučilišta Kalifornije koje je pokazalo da su geni i životne okolnosti odgovorni za otprilike 50 posto nečijeg osjećaja sreće – ostalo je na nama. Velik dio određuju naše navike – u mislima i postupcima – pa ih je potrebno pažljivo motriti i osvijestiti da nas ne bi neprimjetno odvukle u ponor. Među 10 takvih loših navika koje Bradberry navodi sigurno će se naći pokoja za koju sami nismo svjesni da nas čini nesretnima.

Čekanje budućnosti – razmišljanje u stilu “bit ću sretan/na kad…” jedna je od štetnih navika koje je najlakše steći. Ona je problematična jer prevelik naglasak stavlja na okolnosti – a poboljšavanje okolnosti ne vodi ka sreći. Nemojte trošiti vrijeme čekajući nešto za što je dokazano da nema utjecaj na vaše raspoloženje, ističe Bradberry. Umjesto toga usredotočite se da budete sretni upravo sad, u sadašnjem trenutku, jer nema jamstva za budućnost.

Trošenje previše vremena i truda da se dođe do “stvari” – kad vam stjecanje stvari postane navika, vrlo je vjerojatno da ćete postati nesretni jer, osim razočaranja koje doživite kada dođete do njih, ustanovite da ste to postigli nauštrb onoga što vas doista može usrećiti kao što su prijatelji, porodica, hobiji…

Čamljenje kod kuće – kad su nesretni, ljudi su u iskušenju zabiti se u kuću. To je velika pogreška jer čak i kad ne uživate u društvenim kontaktima, oni su odlični za vaše raspoloženje. Svakome se od nas katkada dogodi da se poželi zavući u rupu i nemati posla ni sa kim, no to je trenutačno (ne)raspoloženje. Bitno je prepoznati kada takvo asocijalno ponašanje postane tendencija te se natjerati na izlazak i druženje.

Uloga žrtve – nesretni ljudi skloni su funkcionirati iz pozicije da je život težak i izvan njihove kontrole, hraneći osjećaj bespomoćnosti, pa ne poduzimaju ništa da se osjećaju bolje. Naravno da se svakome katkada dogodi nešto loše, no bitno je ne dopustiti da to utječe na pogled na život – jerimate kontrolu nad svojim životom dok god ste spremni nešto poduzeti.

Pesimizam – pravo gorivo za osjećaj nesreće. Osim što izaziva neraspoloženje, problem je s pesimizmom to što postaje samoispunjavajuće proročanstvo: očekujete li loše stvari, veća je vjerojatnost da će vam se one dogoditi. Pesimističnih se misli teško riješiti sve dok ne shvatite kako u njima nema logike. Prisilite se sagledati činjenice i uvidjet ćete da stvari nisu ni približno tako loše kao što se čini.

Kuknjava – neprestanim govorenjem – i, u skladu s time, razmišljanjem – o tome kako su stvari loše, osnažujete svoja negativna uvjerenja. Iako pričanje o tome što vam smeta može pomoći da se osjećate bolje, tanka je granica između toga i potpirivanja osjećaja nesreće. Usto, to je siguran način da rastjerate ljude oko sebe.

Napuhavanje stvari – kad se dogodi nešto loše, sretna osoba to vidi kao privremenu prepreku, dok je onoj nesretnoj to još jedan “dokaz” da je život neprijateljski nastrojen prema njoj.

Pometanje problema pod tepih – sretni ljudi snose odgovornost za svoje postupke. Kad pogriješe, to priznaju. Nesretni ljudi probleme i pogreške doživljavaju kao prijetnje pa ih nastoje skriti. A kad se ignoriraju, problemi samo postaju veći. Povrh svega, kad se ništa ne čini da se probleme riješi, pojavljuje se osjećaj da se ništa i ne može učiniti – i eto uskakanja u ulogu žrtve.

Nenapredovanje – budući da su nesretni ljudi pesimisti te osjećaju da nemaju kontrolu nad životom, skloni su čekati da im se život dogodi. Ne postavljaju ciljeve, ne uče, ne napreduju – i onda se čude kako se stvari nikad ne mijenjaju.

Uspoređivanje s drugima – ljubomora i zavist idu ruku pod ruku s osjećajem nesreće, stoga ako se neprestano uspoređujete s drugima, sreća će vam uvijek izmicati.

Patricia Lucija Tomasović