MABON – VRIJEME KADA SU DOBRO I ZLO JEDNAKI

autor teksta: Raif Esmerović – Trecadimenzija.com

Jesenja ravnodnevnica, poznatija kao Mabon, dešava se svake godine između 21-23. septembra, čime kalendarski počinje jesen. Ove godine Mabon će se desiti 23. septembra. Značenje ovog dana u paganskim vjerovanjima je bogata i složena tapiserija, istkana od niti drevne mudrosti i modernih duhovnih praksi. Mabon je vrijeme ravnoteže, iskazivanja zahvalnosti za bogatu žetvu i pripreme za tamniju polovinu godine. To je vrijeme za poštovanje smjene godišnjih doba i za ponovno povezivanje sa zemljom i njenim ciklusima.

U paganskim vjerovanjima, Mabon je vrijeme slavlja i promišljanja. On predstavlja drugi od tri festivala žetve i često se povezuje sa sakupljanjem plodova i žitarica. Ovo je vrijeme kada je zemlja obilna, a u plodovima rada iz protekle godine se može uživati i dijeliti ih sa zajednicom. Mabon je vrijeme za zahvalnost na obilju zemlje i za prepoznavanje međusobne povezanosti svih živih bića. Ovo je također vrijeme ravnoteže, kada su dan i noć jednake dužine. Ta ravnoteža se ogleda u duhovnim praksama mnogih pagana, koji koriste navedeno vrijeme da razmisle o ravnoteži između svjetlosti i tame, te da traže harmoniju u sebi i sa svijetom oko sebe. Stoga je Mabon trenutak za otpuštanje onoga što nam više ne služi i za pripremu za introspektivne i kontemplativne mjesece koji su pred nama.

Prema paganskoj predaji solarni Bog se u prvoj, svjetloj polovini godine, rađa, odrasta i postaje snažan muškarac, no u drugoj, onoj tamnoj, polovini godine njegova snaga slabi, on stari i na kraju, na veliku žalost svoje majke, umire. No, njezina tuga kratko traje, pošto se već u zimskom periodu i pred proljeće, kroz festivale Yule i Ostara, Bog ponovo vraća, začet u utrobi svoje Majke, i time se po ko zna koji put ponavlja ciklus života i smrti. Inače, festival je naziv dobio od velškog boga koji je prikazan i kao dijete i kao muškarac. Ovo je vrlo mističan i čaroban trenutak kada su moći tame i svjetlosti u ravnoteži prije nego što prebace svoju težinu na mračni dio godine.

Kao festival, Mabon je naziv za drugi od tri sabata žetve, onaj koji se obično povezuje s jabukama, bobicama i drugim voćem od kojeg se prave vina i piva. Iako naša voljena božanstva ponovo rastu u svoje starije doba, mi slavimo njihovo obilje uz vino, mudrost, pjesmu i ples. Budući da je gozba na ovom sabatu tako integralni dio obreda, neki su Mabon nazvali „vještičjim Danom zahvalnosti“. Drugi ga nazivaju Dom žetve, festival popularan u Engleskoj sve do sedamnaestog vijeka.

Još jedan važan aspekt značenja Mabona u paganskim vjerovanjima je fokus na odavanje počasti zemlji i njenim ciklusima. Mnogi wikani i pagani vide Mabon kao vrijeme za ponovno povezivanje sa zemljom i proslavu njene ljepote i obilja. To se može učiniti kroz rituale, poput iskazivanja zahvalnosti zemlji za njene darove, ili kroz provođenje vremena u prirodi, uživajući u promjenjivim bojama lišća i svježini zraka. Osim toga, Mabon je također vrijeme za odavanje počasti precima i duhovima zemlje. Oni senzibilniji i empatičniji  vide ovo kao priliku da se iskaže poštovanje onima koji su došli prije nas, te da se traži njihovo vodstvo i mudrost dok prolazimo kroz smjenu godišnjih doba i protok vremena. To je vrijeme da se prizna međusobna povezanost prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, te da se odala počast onima koji su doprinijeli ljepoti i obilju svijeta.

U zaključku, značenje Mabona u paganskim vjerovanjima je višestruko i duboko. To je vrijeme ravnoteže, obilja i međusobne povezanosti. To je vrijeme za proslavu blagodati zemlje, za razmišljanje o smjeni godišnjih doba i za poštovanje mudrosti predaka. U konačnici, Mabon je vrijeme za ponovno povezivanje sa zemljom i njenim ciklusima, te za pronalaženje harmonije i zahvalnosti u svijetu oko nas.

RITUAL ZA POČETNIKE

Postoje mnogi rituali i vjerovanja vezana za ovaj posebni dan u godini, i obično su podijeljeni na lakše i jednostavnije, obično za početnike, i one malo zahtjevnije odnosno za iskusne vještice, wikane i pagane, Mabonski rituali uključuju posjećivanje groblja, davanje jabuka precima ostavljajući ih na nadgrobnim spomenicima, te ispijanje vina iz prethodne sezone. Moderna irska vještica Edain McCoy ovako opisuje svoju praksu na ovaj festival: Ja pratim stazu s keltskim korijenima i svakog Mabona odlazim na groblje svoje porodice i prinosim dar u vidu hljeba ili voća Čuvaru kapije koji pazi na groblje i štiti ga. Budući da ga ljudi u gotovo svim religijama smatraju svetim prostorom, čuvar je moćan vladar. Uvijek morate dobiti njegovu dozvolu za ulazak i uvjeriti ga da dolazite samo kako biste odali počast svojim voljenim pokojnicima. Ukoliko ste u ritualnom krugu, možda ćete željeti iskazati počast Boginji zamoliti da se njena mudrost prenese na vas. Također možete uputiti zahvalnost Mabonu, pratiocu Boginje koji će mu podariti ponovno rođenje na Yule (Zimski solsticij). Kao i uvijek, otpustite energiju i uzemljite se kako je prikladno.

Šest sedmica nakon Mabona vraćamo se na Samhain, i započinje novi okret točka godine. Vječne i potpune, sve stvari dolaze u svoje vrijeme i u vlastitim ciklusima. Stara Boginja u sebi nosi sjeme mladog Boga koji će joj se ponovo roditi na Yule (Zimski solsticij). Ciklusi godišnjih doba se okreću i dalje, bez prestanka.

Mabon se slavi na početku jeseni i to je vrijeme za iskazivanje zahvalnosti univerzumu, prirodi i božanstvima za godišnje darove koje smo primili. Poput Ostare, dan je podijeljen jednako na noć i dan, ali ovaj put odajemo počast dolazećim danima tame. Mabon se slavi prinošenjem darova u znak zahvalnosti za darove koje su nam dali priroda, bogovi i boginje. U druidskoj tradiciji, darovi se prinose kako bi se proslavila stabla koja daju plodove. Ponude najčešće uključuju jabukovaču (cider) i vina, zajedno s jesenjim biljem. Ova proslava je jedna od najraskošnijih, a vještice (Wikani) često oblače svoju najbolju odjeću.

DREVNA PREDAJA

Priča o Mabonu ap Modronu je intrigantna i živopisna priča u velškoj mitologiji, te je zamršeno utkana u samu srž proslave jesenje ravnodnevnice. Mabon ap Modron je figura iz velškog folklora, a njegova priča je zadivljujuća i duboko odjekuje s energijom i temama jesenje ravnodnevnice te paganskog festivala žetve poznatog kao Mabon.

U velškoj mitologiji, Mabon ap Modron se često naziva Mabon, sin Modron, a Modron je velška boginja majka. Mabonova priča je predaja o otmici, zatočeništvu i, na kraju, oslobađanju i ponovnom rođenju. Priča počinje tako što je Mabon oduzet od svoje majke u ranoj mladosti i zatvoren u čarobni dvorac duboko u divljini. Ovo zatočeništvo predstavlja tamu i ograničenja zimskih mjeseci, kada se čini da zemlja zadržava dah i miruje. Kako se priča odvija, Mabonovi prijatelji, i ljudi i životinje, udružuju snage kako bi ga oslobodili. Životinje u priči služe kao simboli divljih i neukroćenih sila prirode, te donose svoje jedinstvene snage i sposobnosti u napor da se Mabon oslobodi iz zatočeništva. Ovaj dio priče naglašava važnost zajednice, solidarnosti i međusobne povezanosti svih živih bića, što su centralne teme jesenje ravnodnevnice i festivala žetve. Kada je Mabon konačno oslobođen, to je radostan i trijumfalan trenutak koji simbolizira smjenu godišnjih doba i povratak svjetlosti i vitalnosti u svijet. Njegovo oslobađanje je moćna metafora za pojavu novog života i novih mogućnosti nakon perioda tame i teškoća, što duboko odjekuje s temama jesenje ravnodnevnice i festivala žetve.