GLAVOSJEK 11. SEPTEMBRA: Zašto se prema starom vjerovanju ne uzima nož i ne reže okrugla hrana?

Uoči praznika Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja mnogi se prisjećaju upozorenja svojih baka: ne uzimaj nož, ne sijeci ništa okruglo i izbjegavaj crvenu hranu. Ali odakle potiču ti običaji i šta zaista pripada vjerskom obilježavanju ovog dana?

Srpska pravoslavna crkva 11. septembra obilježava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. U narodu je praznik poznat i kao Glavosjek ili jesenji Sveti Jovan. Posvećen je sjećanju na stradanje svetitelja i obilježava se postom. Datum odgovara 29. avgustu po julijanskom kalendaru. Pravoslavni kalendar

Uz ovaj dan vezuju se brojna narodna vjerovanja. Neka se prenose unutar porodice, druga se razlikuju od mjesta do mjesta. Zajedničko im je nastojanje da se stradanje svetitelja simbolično prenese na svakodnevni život.

Ipak, narodni običaj nije isto što i crkveno pravilo. Zabrane upotrebe noža i konzumiranja okruglih namirnica ne treba predstavljati kao obavezu koju Crkva propisuje vjernicima.

Zašto se u narodu izbjegava nož?

Prema narodnom vjerovanju, upotreba noža na Glavosjek podsjeća na način na koji je Sveti Jovan stradao. Zato se u pojedinim domaćinstvima zadržao običaj da se toga dana izbjegava sječenje, a hljeb lomi rukama.

Takav postupak predstavlja simboličan izraz poštovanja i žalosti.

To, međutim, nije razlog da se neko plaši pripremanja obroka ili smatra da je običnim korištenjem kuhinjskog pribora prizvao nesreću.

Otkud vjerovanje o okrugloj hrani?

U pojedinim narodnim predanjima izbjegavaju se namirnice koje oblikom podsjećaju na glavu. Otuda priče o tome da na ovaj dan ne treba sjeći lubenicu, glavicu kupusa ili druge okrugle plodove.

Slična simbolika vezuje se i za izbjegavanje crvene hrane i pića, čija boja podsjeća na krv. Takva vjerovanja pojavljuju se u opisima narodnog obilježavanja praznika. Narodna vjerovanja uz Usekovanje

Oblik i boja namirnice nisu kriterij prema kojem se određuje da li je obrok posan. Ove običaje zato treba razumjeti u okviru folklora, bez pretvaranja porodične tradicije u univerzalnu vjersku zabranu.

Šta pripada crkvenom obilježavanju?

Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja spada u jednodnevne postove. U središtu praznika nalaze se molitva, uzdržanje i sjećanje na svetitelja. Pravoslavna parohija Mrtvica – o postu

Za vjernike je to prilika da obrate pažnju i na svoje riječi i postupke. Da se uzdrže od vrijeđanja, pokušaju smiriti sukob i pomognu nekome kome je pomoć potrebna.

Ako imate nedoumicu o načinu posta i njegovom prilagođavanju ličnim okolnostima, razgovarajte sa svojim sveštenikom.

Običaje možemo čuvati bez straha

Porodični običaji često nose uspomene na ljude uz koje smo odrastali. Neko će na ovaj dan lomiti hljeb rukama zato što je tako radila njegova baka. Drugi će pripremiti posan obrok bez posebnog razmišljanja o obliku namirnica.

Poštovanje tradicije ne zahtijeva zastrašivanje drugih. Tvrdnje da će nekoga stići kazna zato što je presjekao jabuku ili uzeo nož ne treba prenositi kao vjersku istinu.

Glavosjek može biti povod da se prisjetimo porodičnog naslijeđa, ali i da pažljivije razmislimo o njegovom značenju. Uzdržati se od teške riječi, saslušati bližnjeg i učiniti dobro djelo vrijedi više od rasprave o tome šta je neko stavio na tanjir.

Koji se običaji vezani za ovaj praznik pamte u vašoj porodici? Napišite nam u komentarima.

Pripremila: Rada Dašić za trecadimenzija.com