Pripremila: Dušanka Kostić | trecadimenzija.com
Lako je biti prijatan kada sve ide po planu. Kada nas drugi hvale, ispunjavaju naše želje i ne postavljaju nezgodna pitanja, malo je razloga da pokažemo nezadovoljstvo.
Zbog toga se povjerenje ne gradi samo na lijepim razgovorima. Mnogo više saznajemo kada se pojavi neslaganje, kada neko mora prihvatiti granicu ili kada ima priliku iskoristiti svoju prednost.
Posebno vrijedi obratiti pažnju na 2 situacije: kako se osoba ponaša prema onima nad kojima ima moć i kako reaguje kada ne dobije ono što želi.
Jedan loš trenutak ne opisuje cijelog čovjeka. Ipak, ponašanje koje se ponavlja zaslužuje više pažnje od obećanja da će sljedeći put biti drugačije.
1. Kako se ponaša prema ljudima od kojih ne očekuje korist
Na sastanku je ljubazan. Pred važnim ljudima pažljivo bira riječi. Vama govori da cijeni poštenje i poštovanje. A onda konobaru odbrusi zbog sitnice. Zaposlenika ismije pred drugima. Prema nekome ko mu ne može pomoći ponaša se kao da njegovo vrijeme i dostojanstvo nisu važni.
Takav nesklad vrijedi primijetiti.
Poštovanje se najbolje vidi kada osoba nema razlog da ostavlja dobar utisak.
Obratite pažnju na to kako razgovara s ljudima koji su u slabijoj poziciji. Dopušta li im da objasne grešku? Može li tražiti ono što mu pripada bez vrijeđanja? Mijenja li ton čim shvati da neko nema uticaj, novac ili poznanstva?
Nije problem iznijeti prigovor. Problem nastaje kada prigovor postane dozvola za ponižavanje.
Razlika između odlučnosti i omalovažavanja
Zamislite da je nekome donesena pogrešna narudžba.
Može reći: „Izvinite, naručio sam nešto drugo. Možete li provjeriti?“
Može i početi vrijeđati osoblje, podizati glas i zahtijevati da svi prisutni gledaju njegovu ljutnju.
Povod je isti. Način na koji osoba koristi svoju poziciju veoma je različit.
Slične situacije postoje na poslu i u porodici. Nadređeni može ukazati na propust bez ismijavanja zaposlenika. Roditelj može postaviti pravilo bez ponižavanja djeteta. Osoba koja nekome finansijski pomaže može to učiniti bez stalnog podsjećanja ko je kome dužan.
Važno pitanje glasi: da li ova osoba koristi svoju prednost da riješi problem ili da drugome pokaže koliko je nemoćan?
Da li dobrota dolazi s neizgovorenim računom?
Pomoć sama po sebi nije znak manipulacije. Ljudi često pomažu iskreno i bez očekivanja. Ipak, vrijedi zastati ako se svaka usluga kasnije koristi kao argument da nemate pravo odbiti novi zahtjev.
„Poslije svega što sam uradio za tebe“ može biti izraz stvarne povrijeđenosti. Ali ako se ta rečenica redovno pojavljuje kada pokušate odlučiti za sebe, potrebno je jasnije razgovarati o očekivanjima.
Zahvalnost ne znači da ste nekome prepustili pravo da upravlja vašim životom.
2. Kako reaguje kada čuje „ne“ ili kada nije u pravu
Druga važna situacija nastaje kada nekome ne ispunite očekivanje.
Ne možete mu pozajmiti novac. Ne želite razgovarati o privatnoj temi. Imate drugačije mišljenje. Ne pristajete na dogovor koji vam ne odgovara. Tada gledajte šta se dešava s poštovanjem koje je do maloprije bilo prisutno.
Može li osoba prihvatiti vaše odbijanje, čak i kada joj se ono ne sviđa?
Razočaranje je normalno. Neslaganje je normalno. Nekome može biti potrebno vrijeme da se smiri ili razmisli. Ono što traži pažnju jesu ponovljeni pritisci, uvrede, prijetnje, ucjenjivanje osjećajem krivice ili uporno ponašanje kao da vaš odgovor ne važi.
Granica nije poziv na beskrajno ubjeđivanje
Recimo da prijatelju kažete da ovog vikenda ne možete doći. On može pitati odgovara li vam drugi termin. Može reći da mu je žao jer je računao na vas. To ostavlja prostor i za njegova osjećanja i za vašu odluku.
Drugačije je kada počne nabrajati sve vaše navodne propuste, optužuje vas da ste sebični ili insistira sve dok ne pristanete samo da biste završili neprijatan razgovor.
U tom slučaju više ne razgovarate samo o jednom susretu. Razgovarate o tome imate li pravo na vlastito vrijeme.
U ljubavnim odnosima ista pitanja mogu postati posebno osjetljiva. O granici između bliskosti i kontrole pisali smo i u tekstu Skidaju se maske u ljubavi – pitanja povjerenja, ljubomore i neizgovorenih potreba.
Šta radi kada pogriješi?
Niko nije uvijek u pravu. Zato mnogo govori način na koji osoba reaguje kada joj se ukaže na grešku. Može li saslušati šta vas je povrijedilo? Može li priznati svoj dio odgovornosti bez trenutnog prebacivanja razgovora na vaše mane?
Postoji razlika između objašnjenja i opravdavanja.
„Bio sam pod pritiskom, ali nisam smio tako razgovarati s tobom“ priznaje okolnosti i odgovornost.
„Da me nisi iznervirao, ne bih to rekao“ odgovornost prebacuje na drugu osobu.
Izvinjenje dobija težinu kada ga prati drugačije ponašanje. Ako se isti postupak stalno ponavlja, imate pravo uzeti to u obzir bez obzira na to koliko izvinjenje zvuči uvjerljivo.
Ne procjenjujte čovjeka samo po jednom teškom danu
Umor, stres i zabrinutost mogu uticati na način na koji reagujemo. Svi ponekad odgovorimo kraće nego što smo željeli ili kažemo nešto zbog čega nam kasnije bude žao.
Zato je korisnije posmatrati obrazac kroz vrijeme nego donositi konačan sud nakon jedne neprijatnosti.
Pitajte se:
- Da li se takvo ponašanje ponavlja?
- Možemo li kasnije mirno razgovarati o tome?
- Da li osoba priznaje posljedice svojih postupaka?
- Postoji li stvarna promjena nakon izvinjenja?
- Osjećam li da smijem iznijeti drugačije mišljenje?
Ova pitanja ne služe postavljanju dijagnoza. Pomažu vam da procijenite koliko povjerenja želite dati i kakve granice trebate postaviti.
Nemojte praviti zamke da biste nekoga „testirali“
Nema potrebe da namjerno izazivate ljubomoru, izmišljate probleme ili provocirate svađu da biste vidjeli nečiju reakciju. Svakodnevni život već donosi dovoljno stvarnih situacija: promjenu plana, grešku u dogovoru, različite želje ili potrebu da kažete „danas ne mogu“.
Posmatrajte ono što se prirodno događa. Govorite jasno i pošteno. I drugoj osobi pružite priliku da vas razumije.
Namjerno testiranje lako narušava upravo ono povjerenje koje pokušavate procijeniti.
I vlastite postupke vrijedi pogledati istim očima
Ova 2 pitanja nisu namijenjena samo procjenjivanju drugih.
Kako se mi ponašamo prema osobi koja je pogriješila? Postajemo li grubi kada znamo da nam neko ne može odgovoriti? Možemo li prihvatiti tuđe „ne“ bez uvjeravanja da nas time odbacuju?
Ponekad je najkorisnije prepoznati vlastitu reakciju i promijeniti je.
Možemo zastati prije uvrede. Vratiti se razgovoru kada se smirimo. Izvinuti se bez dodatka „ali“. Prihvatiti da druga osoba ima potrebe koje se ne podudaraju s našima.
Upravo takvi mali postupci pokazuju spremnost da gradimo bolje odnose.
Lijepim riječima dajte vrijeme da postanu djela
Ne morate odmah odlučiti je li neko dobar ili loš čovjek. Dovoljno je da primijetite kako se ponaša i da prema tome postepeno gradite povjerenje.
Obratite pažnju na ljude koji ostaju pristojni i kada su nezadovoljni. Na one koji mogu tražiti svoje bez ponižavanja drugih. Na one koji vaše odbijanje ne pretvaraju u kaznu.
Karakter se jasnije vidi kada poštovanje nešto košta: malo strpljenja, priznanje greške ili prihvatanje da neće uvijek biti po našem.
Šta vama najviše govori o čovjeku — odnos prema drugima, reakcija na odbijanje ili spremnost da prizna grešku? Pišite nam…
Želite da se čuje za vaš rad?
Predstavite svoje usluge, proizvode ili poslovnu priču publici našeg portala i YouTube kanala. Pogledajte mogućnosti saradnje: Oglašavanje na Trećoj dimenziji – predstavite svoj rad i usluge.
